Godišnja doba - Proljeće

                                                 GODIŠNJA DOBA

                                  (proleće, leto, jesen, zima)

Godisnja doba su doba u kojima vlada različita klima. 

Razlikuijemo 3 klime: umjerenu, tropsku, istovjetnu.

Umjerena klima, koja vlada i u BiH ima 4 godišnja doba: proljeće (21. mart – 21. jun), ljeto (22. jun – 23. avgust), jesen (23. septembar – 20. decembar) i zima (21. decembar – 21. mart).

PROLjEĆE (21. mart - 21. jun)

Proljeće je jedno od četiri godišnja doba. Na sjevernoj polutki traje dio mart (od 21.), april, maj i dio juna (do 21.), a na južnoj Zemljinoj polutki dio septembra, cijeli oktobar, novembar i dio decembra. Na prvi dan proljeća dan i noć jednako traju (proljetna ravnodnevnica). Na južnoj Zemljinoj polutki, proljeće generalno počinje 1. septembra , a završava 30. novembra. Krajem proljeća nastaje ljeto, a krajem zime proljeće.

Postoje tri razdoblja kroz proljeće: pretproljeće počinje u vrijeme pojavljivanja proljetnica, često zvanih "vijesnici proljeća";rano proljeće razdoblje je kad se pojavljuju cvjetovi i listići na drveću, a pravo proljeće razdoblje je u kojem lista mnoštvo listopadnog drveća. Najpoznatiji vijesnici proljeća su kockavica, šumarica, podlijesak (šafran), visibaba i jaglac.

U starom se Rimu prvi dan proljeća slavio kao početak jedne nove godine. Davno prije Rimljana, Kelti su slavili prvi dan proljeća kao uskrsnuće Sunca. Proljeće je za mnoge imalo značenje buđenja,stvaranja i rađanja nečeg novog. Dobar primjer za to je popularna građevina Stonehenge. On je konstruiran na jedinstven način, pa se tako u zoru prvog dana proljeća Sunce izdiže tačno iznad menhira. U staroj Grčkoj početak proljeća je označavao Dionizovo ponovno rođenje.

PRVI VJESNIK PROLJEĆA - VISIBABA

Visibaba ili Galanthus nivalis je najranija i najljepša proljećna biljka koja dolazi iz porodice sunovrata, a njeno prvo pojavljivanje je obično već u januaru, bez obzira na hladne temperature ili snijeg. Visibaba je višegodišnja trajna zeljasta biljka koja se razvija iz lukovice, a naraste do visine od 15 centimetara. Ima dva lista na dnu stabljike, a na njenom samom vrhu se nalazi bijeli cvijet čija je glavica spuštena u smjeru tla. Ovaj nježni cvijet se sastoji od šest latica od kojih tri velike okružuju unutarnje tri manje stvarajući posebno lijepu ravnotežu u cvijetu.

Ovaj se vjesnik proljeća razmnožava putem sjemenki koje raznose mravi i vjetar, a sjemenke se nalaze u tobolcu sa sjemenkama. Visibaba voli sjenovita i vlažna staništa pa ju najčešće možemo uočiti u vlažnim šumama i gajevima, a često ju se može pronaći i uz obale rijeka. Visibaba je jedna od najomiljenijih vrtnih proljećnih biljki pa se često uzgaja i sadi u vrtovima. Visibaba je slabo otrovna biljka pa se s njom mora postupati s određenom dozom opreza. Ipak, neki njeni dijelovi se iskorištavaju za izradu Bachovih cvjetnih kapi. Riječ je o ljekovitim kapima koje se koriste za liječenje depresije, potištenosti i melankolije, ali nju ne treba pripremati na vlastitu ruku.