Zima

ZIMA (22. decembar - 21. mart)

Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 22. decembra, a završava se 21. marta u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je u skladu s niskim temperaturama uspavana.

Zemlja se okreće oko Sunca jednom u godini dana, kako je ta putanja eliptična - udaljenost Zemlje i Sunca se pri tome mijenja, i količina topline koju Zemlja prima od Sunca se tokom godine mijenja. Zemlja se također vrti oko svoje osi, koja je nagnuta za 23°27' (23 stupnja i 27 minuta) u odnosu na ravninu kruženja. Zima nastupa kad je određena polutka (sjeverna ili južna) najmanje izložena Sunčevim zrakama, neovisno o udaljenosti od Sunca. Zima na sjevernoj polutki događa se kad je Zemlja najbliže Suncu, a tada je na južnoj polutki vruće ljeto.
Fizikalno Sunčeve zrake u zimi padaju pod većim kutom, čime se konstantna energija koju dotična polutka dobija od Sunca dijeli na veću površinu, što zajedno s većim putem kroz atmosferu koji ta toplina treba proći daje rezultat - manje primljene topline po jedinici površine, i nižu temperaturu, tj. zimu.

ZIMSKI SPORTOVI:

Zimski sportovi koji se najčešće igraju zimi, vezani su za obično snijeg ili led. Uglavnom su to razne varijacije skijanja, klizanja i sankanja. Ranije su se ovi sportovi igrali samo tijekom zime, ali pojavom umjetnoga snijega i leda došlo je do promjene. Zimski sportovi imaju svoja posebna natjecanja od kojih su najpoznatije Zimske olimpijske igre.

         1. Umjetničko klizanje

Umjetničko klizanje je u kojem natjecatelj ili više njih mora kližući na ledu izvesti okrete, skokove i druge elemente demonstrirajući spretnost i eleganciju, često uz pratnju glazbe.
Kao umjetničko klizanje potječe još iz 19-tog vijeka. Krovna organizacija koja upravlja ovim sportom, propisuje pravila i organizira međunarodna natjecanja je Međunarodna klizačka federacija, ili kraće ISU koja je osnovana 1892. godine.

Osnovne discipline umjetničkog klizanja su:

pojedinačno (žene i muški)
sportski parovi
plesni parovi
Ove tri discipline su i u standardnom programu Zimskih olimpijskih igara. 

        2. Alpsko skijanje

Alpsko skijanje je vrlo raširen način skijanja na planinskim padinama prekrivenim snijegom. Ime je dobilo po Alpama planinskom gorju u Evropi gdje je tradicija takvog načina skijanja i začeta. Iako je alpsko skijanje danas rašireno u cijelom svijetu i na svim kontinentima naziv se zadržao do danas.
Ovaj vid skijanja vrlo je raširen vid rekreacije ali i jedan od standardnih olimpijskih sportova na Zimskim olimpijskim igrama. 

       3. Skeleton

Skeleton je zimski sport u kojem je cilj prijeći zadanu zaleđenu stazu na propisanim sanjkama u što kraćem vremenu. Pri vožnji skeletona natjecatelj je u položaju glavom prema naprijed, potrbuške na sanjkama. Ovaj sport se od sankanja razlikuje upravo po položaju tijela, jer kod sanjkanja je položaj nogama prema naprijed, sjedeći ili ležeći na leđima.
Danas se prakticiraju samo dvije discipline tog sporta: muški pojedinačno i žene pojedinačno. Pravila su jednostavna: natjecatelj na kratkoj zaletnoj stazi ubrza sanjke gurajući ih trčeći, legne na njih te zatim samo pokretima tijela upravlja smjerom vožnje.

 4. Snowboard

Snowboard je zimski sport u kojem snowboarderi stoje na dasci (snowboardu) koja je u prosjeku dugačka između 150 i 160 cm i široka 25 cm. Za razliku od skijanja kod snowboarda se ne koriste skijaški štapovi, a snowboarderi ne stoje uspravno kao skijaši nego su postrance ili na strani, nose buce posebno dizajnirane za snowboard, i koje su zakvačene za dasku pomoću vezova. Snowboard je nastao u SAD-u 1960-ih kao kombinacija surfanja, skejtinga i skijanja. U program Zimskih olimpijskih igara ušao je 1998. u Naganu.